• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
logo prijatelji sume

Prijatelji šume

Misli globalno - deluj lokalno

  • Misija
  • Akcije
  • Blog
  • Aktuelno
  • Društvo
  • Podrži
Naslovna / Razno / Koju pouku nismo izvukli

Koju pouku nismo izvukli

Vreme čitanja: 4 min.

15/04/2020 @ 10:45 - Ivan Agarta

npng vang book
Vreme čitanja:  4 min

Ovo vreme omogućilo nam je da razmislimo. I rezultati, barem što se tiče dojma potpisnika ovih redova, nisu impresivni. Zapravo imali smo samo izražavanje niza opštih mesta kojima bi situacija trebalo da da za pravo. Ta opšta mesta se u velikoj meri tiču onoga što se naziva ekološka svest i zastupnici određenih ideja sigurno misle da su na taj način svesni. Da bismo videli da greše moramo krenuti konkretno sa onim što čini mnjenje onih poznatijih, koji imaju The Mišljenje uvek, pa i „u doba Korone“.

Jedno od tih opštih mesta svakako je da nam je „Planeta dala žuti karton“. U principu nisam pristalica takvih personalizacija, ali ne smatram da su one problem. Ako će neko da se odgovornije ponaša onda je dobro da Prirodu zamišlja kao personu. Dakle, nešto je drugo problem. Problem je što to govore ljudi koji su sada pritisnuti merama „socijalne izolacije“ pa ionako ne mogu da se kreću. Sve mi to deluje kao kiselo grožđe. Ko kaže da neće nastaviti po starom, čim više ne budu imali vremena da „razmišljaju“!? Jer ko ih je sprečavao da se ranije tako ponašaju?!

Ja nekoliko godina nisam leteo avionom niti bio na moru, nemam automobil, pa ne pričam kako nam planeta deli kartone. Ovo sam već napisao na „društvenoj mreži“ pa je bila mala rasprava oko mora. Smatram da je prava stvar živeti na moru. Dobro je otići nekad na more, ali to nije nasušna potreba. A svako švrćkanje kad nije neophodno pravi ekološki pritisak… Što ne bismo otišli u prirodu mnogo bliže mestu gde živimo?! I čuvali tu prirodu, a ne da sečemo i palimo. Sprečavanje „investitora“ da to rade u lokalnim sredinama se podrazumeva. Inače, sve tri navedene stvari – avion, more i kola – nisu nešto čega se uzdržavam zbog ekološke svesti, nego sticajem okolnosti. Ali, kako rekoh, ja i ne pričam okolo da planeta deli kartone…

Druga priča je više mejnstrim. Nasuprot gore pomenutoj Priroda ne deli kartone, čak je epidemija ili pandemija normalna stvar u prirodi, ali mi ćemo je pobediti ne prirodom, ne ni tehnikom (leka ni vakcine još nema) nego svojom organizacijom, disciplinom, zašto ne reći većom artificijelnošću. High tech low life! Ispada da će Čovek opet pobediti Prirodu.

Ova priča je prosto netačna! Kad prođe kriza, pa bude vremena, valjalo bi pitati epidemiologe je li epidemija i pandemija bilo pre pojave Čoveka. Cenim da ih je moglo biti izuzetno retko. Možda kad je udar asteroida zbrisao dinosauruse, pa su se primitivni sisari prenamnožili u nedostatku predatora. Moguće da je onda neka pandemija zbrisala ako ne sve, onda devedeset odsto, pripadnika nekih vrsta. Onda su se stvari uravnotežile, pojavili su se ozbiljni predatori među samim sisarima, i slično.

Neko bi ovde čitao između redova kako smatram da su se ljudi mnogo namnožili, te opravdavam neke maltuzijanske teorije. Ne, ima dosta onih koji baš sada (koristeći situaciju) to rade. Reč je o veoma neravnomernoj distribuciji naseljenosti kod ljudi i životinja sa njima povezanih (stoka i kućni ljubimci). Korona je po pravilu pogađala urbane centre, megalopolise. Vuhan (veći od Njujorka), Milano, Madrid, London, kod nas Beograd, najzad pomenuti Njujork gde je kriza najveća. Disperzija stanovnika, „povratak selu“, bio bi rešenje. Ali to je prazna priča ako čovek u toj unutrašnjosti, ruralnim oblastima, nema nikakvu perspektivu. A tako je najčešće u Srbiji i dok Beograd i neki centri rastu (sve sa cenom kvadrata u istima) ogromne oblasti se bukvalno prazne.

Najzad meni omiljena priča kako nam „Planeta poručuje“ (opet antropomorfizam, personifikacija) „da usporimo“. Priznajem da ne znam na šta se tu misli. Ali mogu da nagađam. Možda misle na trku za novcem. Pa nek uspore, ko im brani! Ja lično ako bih tu usporio bukvalno bih stao (ne bih uopšte radio) što mi nije opcija, pošto mislim da ne mogu živeti kao Diogen u buretu. Pre više od deset godina belgijska partija velosipedista (biciklista – znam da zvuči glupo) imala je parolu – radi manje, troši manje, živi više. Odlična stvar, rekao sam tada, ja već tako živim. A ako je neko od javnih ličnosti za tako nešto, trebalo bi da podrži sistem u kojem je to moguće bez većih rizika, dakle neku vrstu socijalizma.

Možda se misli na preterane aktivnosti „u slobodno vreme“ (koje onda više nije slobodno). Recimo ono kad roditelji šalju dete na sport, učenje stranih jezika, sviranje instrumenata… Mnogi sebi takođe postave tako gusti raspored. Pa… treba odrediti prioritete, u tom smislu se nečemu više posvetiti i takođe živeti više. No to možemo gledati i sa druge strane, recimo iz ugla onih koji su sad prisiljeni da uspore (ili stanu) pa dokonaju kako to treba da bude opšte pravilo. Recimo neko ko vodi neku sekciju bi po završenju određene aktivnosti mogao da se pozdravi sa saradnicima na neko vreme, a ne odma da pokreće sledeću. Neka se malo ljudi odmore jedni od drugih i od obaveza. Filmska zvezda koja igra recimo u Spajdarmenu bi mogla reći da ne mora svake godine da se snima „novi“ (zapravo reciklirani) film o tom junaku, publika može malo da gleda stare filmove, a ta zvezda da odmori jer ionako ima dosta para (dale u vezi prethodnog pasusa, jurcanjem za materijalnim)… Pa da vidim da li će tako ta rade?!

Najzad (a svako treba da krene od sebe) što se tiče odnosa sa drugim ljudima i razvoja svojih kreativnih potencijala, ne samo da ne nameravam da usporim, nego nameravam da ubrzam. Život je kratak i treba ga iskoristiti, to bi bila prava pouka! Sutra možda neće biti vremena, ne zato što bismo poginuli od nečega (smrtnost od Kovida ipak nigde do sada nije bila veća od promila), nego zato što bi neka nova kriza jela mesece i godine naših života. Da bismo iskoristiti život ne treba da mnogo radimo, a ni da mnogo trošimo i upadamo u potrošačke kalupe što se tiče stvari koje kupujemo kao i samog načina provođenja vremena koji se nameće reklamama i modom (dakle tu spadaju more i pomenute aktivnosti). Ne kažem da se toga treba odreći i živeti kao pustinjak, kažem da treba imati mere i razmisliti (ali stvarno) da li nam nešto od toga stvarno treba.

Ivan Vukadinović

Oblasti: Razno

O autoru

Иван Вукадиновић је рођен 1974 у Београду. Завршио је VI Београдску гимназију и Факултет организационих наука. Прву SF причу Виле написао је 1997, што је био почетак Римске трилогије.То је био својеврсни кримић из доба Римског царства. Фантастична прича Who killed mr. Moonlight бави се светом у коме је гравитација негативна.

Осим фантастике пише још и путописе и есеје. Путописи су са путовања на која је ишао са планинарима друштва Железник, у Португал, Француску, Италију и Украјину. Есеји се баве другачијим поимањем стварности од оног које је наметнуто као "једио логично", теме су фантастика, политика, физика, биологија... Трилогија Вечна ватра, која се бави догађајима у свету Господара прстенова, писана је у периоду 2005 - 2009. И овде је остао веран другачијој перспективи.

Роман Агарта се бави скривеном историјом света од Атлантиде до наших дана, што укључује Египат, Хипербореју, Монголију... Има ту и актуелних догађаја, док се и они ранији могу читати по кључу актуелних. Роман је обљављен 2010. за Либер. Роман Јеретици Агарте наставља причу кроз два тајна удружења - Јулијанови Отпадници и Први Хаос. Роман је објављен 2012. за Драслар. Роман Свет Агарте бави се догађајима у паралелном свету где Империја влада Евроазијом и Северном Африком. Роман је објављен 2014. за Пешић и Синови. Роман Артефакт се бави радњом углавном на простору Србије, претежно око Дунава, кроз осам различитих поглавља од сукоба са неандерталцима до НАТО агресије. Роман повезује особа која има сећања својих предака. Члан је Удружења родноверних Србије "Старославци". Председник је Скупштине удружења грађана (покрета) Евроазијски пут.

Prethodna objava: « Odbranimo šume Fruške gore, 4.deo: Mudra starina i starešina šume ili starkelja koji nam troši kiseonik
Sledeća objava: „Boj se ovna, boj se govna, a kad ću živeti“ »
Pretplata
Poveži saD
Login
Dozvoljavam kreiranje naloga
Prvi put kada se ulogujete preko društvene mreže, prikupićemo osnovne podatke, bazirano na vašim postavkama privatnosti. Biće prikupljena email adresa radi povezivanja sa ovim sajtom. Kada vaš nalog bude kreiran, bićete ulogovani.
Ne slažem seSlažem se
Obavesti o
guest
Poveži saD
Dozvoljavam kreiranje naloga
Prvi put kada se ulogujete preko društvene mreže, prikupićemo osnovne podatke, bazirano na vašim postavkama privatnosti. Biće prikupljena email adresa radi povezivanja sa ovim sajtom. Kada vaš nalog bude kreiran, bićete ulogovani.
Ne slažem seSlažem se
guest
0 Komentari
Povratne informacije unutar teksta
Vidi sve komentare

Primary Sidebar

Instagram

Prati...

Twitter

Prijatelji šume Follow

Šuma ti je poreklo odredište - što radiš njoj, radiš sebi. Čuvaj svoje šume, čuvaj sebe čoveče...

PrijateljiSume
prijateljisume Prijatelji šume @prijateljisume ·
11 апр 2020

Tekst iniciran izjavom jednog od zvaničnika, koji je na panel diskusiji vezanoj za seču šume na Fruškoj gori u svetlu klimatskih promena u martu 2020 godine naglasio da: „stara stabla troše kiseonik, zbog čega ih treba obnoviti“ (čitaj poseći)

https://t.co/269DypbgCM

Reply on Twitter 1248892936768675840 Retweet on Twitter 1248892936768675840 Like on Twitter 1248892936768675840 Twitter 1248892936768675840
prijateljisume Prijatelji šume @prijateljisume ·
11 мар 2020

Panel diskusija – Model upravljanja Nacionalnim parkom Fruška gora

https://t.co/Ji08w4vrnE

Reply on Twitter 1237652309515087872 Retweet on Twitter 1237652309515087872 Like on Twitter 1237652309515087872 2 Twitter 1237652309515087872
prijateljisume Prijatelji šume @prijateljisume ·
4 мар 2020

Biti kao voda znači zaobići prepreke koje ne možeš ukloniti.

Reply on Twitter 1235316217075900424 Retweet on Twitter 1235316217075900424 Like on Twitter 1235316217075900424 2 Twitter 1235316217075900424
prijateljisume Prijatelji šume @prijateljisume ·
10 феб 2020

Led se topi mnogo brže nego što je predviđeno, a mi i dalje mislimo da su klimatske promene izmišljena koja nas se slabo tiče? https://t.co/l5Liena3kv

Reply on Twitter 1226878588500283393 Retweet on Twitter 1226878588500283393 Like on Twitter 1226878588500283393 2 Twitter 1226878588500283393
Učitaj više...

Footer

Društvene mreže

  • Facebook
  • Instagram
  • RSS
  • Twitter
  • Vimeo

Prijava na bilten

[mailpoet_form id=“3″]

Oblak tema

atar bajke betmen bezbednost dim divljač društvo fondovi Fruška_gora gas građanski_savet hrast invazivne_vrste lokalno lov mudri mutacije nacionalni_park natura_2000 neinformisanost okolina oplodna_seča PM-čestica poglavlje_2 pošumljavanje priroda resurs resursi smog so stari supermen svest svinje telefon um-caruje vazduh virus zagađenje zakoni zdravlje zeleno čađ šuma životna_sredina

Kontaktirajte nas

    E-mail*

    Poruka


    © 2023 Prijatelji šume · Chat · Politika privatnosti

    Možete da kopirate materijale sa sajta, bez izmene njihovog sadržaja, ali vas molimo da navedete pravi izvor informacija.

    • Aktivizam
    • Društvo
    • Ekologija
    • Priroda
    • Srbija
    • Nacionalni park
    • Javni resurs
    • Razno
    wpDiscuz